Potresi -jedan od znakova kraja svijeta ?
Potresi u Gospodinovom danu
1, 2. (a) Što se događa prilikom jakog potresa? (b) Što je Ivan vidio kad je bio otvoren šesti pečat?
JESI li ikad doživio jak potres? To nije baš ugodno iskustvo. Jak zemljotres može započeti potmulom tutnjavom nakon koje usljeđuje neugodno ljuljanje. Potres je još opasniji ako se sastoji od niza udara. Kad se on dogodi, čovjek brzo nastoji pronaći sigurno mjesto — možda pod pisaćim stolom. Potres može uslijediti i kao iznenadni, snažni udar, nakon kojega usljeđuje lomljava posuđa, namještaja ili čak rušenje objekata. Štete mogu biti katastrofalne, a vrlo često nakon glavnog udara dolazi do naknadnog podrhtavanja koje uzrokuje dodatnu štetu i još više pogoršava situaciju.
2 Imajući sve to na umu, razmotrimo što se po Ivanovom opisu dalje događalo kad je bio otvoren šesti pečat: “I vidio sam kad je Janje otvorilo šesti pečat. Zbio se jak potres” (Otkrivenje 6:12a). To zasigurno treba smjestiti u isto razdoblje kad i otvaranje ostalih pečata. No kada se u Gospodinovom danu zbio taj potres i o kakvom se potresu radilo? (Otkrivenje 1:10).
3. (a) Koje je događaje Isus prorekao u proročanstvu o znaku svoje prisutnosti? (b) U kakvoj su vezi doslovni potresi s jakim simboličnim potresom iz Otkrivenja 6:12?
3 U Bibliji se više puta spominju doslovni i simbolični potresi. U znamenitom proročanstvu o znaku svoje prisutnosti u svojstvu Kralja Isus je prorekao da će biti “potresa po raznim mjestima”. Oni će biti sastavni dio ‘početka bolnih nevolja’. Od 1914. pa do danas, u razdoblju kad je broj ljudi na svijetu naglo porastao na više milijardi, doslovni su zemljotresi jedna od teških nevolja koje pogađaju ljude (Matej 24:3, 7, 8). Pa ipak, premda ti potresi predstavljaju ispunjenje proročanstva, radi se o nesrećama uzrokovanim prirodnim silama. Oni prethode jakom simboličnom potresu izOtkrivenja 6:12. A on će uslijediti kao razorni svršetak niza prethodnih potresa koji će iz temelja potresti Sotoninu zemaljsku organizaciju.*
Zbivanja koja potresaju ljudsko društvo
4. (a) Otkad je Jehovin narod gajio očekivanja da će 1914. početi događaji koji će biti kobni za ovaj svijet? (b) Koje je razdoblje završilo 1914. godine?
4 Od sredine 1870-ih Jehovin je narod očekivao da će 1914. započeti kobni događaji koji će obilježiti kraj vremena neznabožaca. Te je godine završilo razdoblje od “sedam vremena” (2 520 godina), koje je teklo od 607. pr. n. e., kad je u Jeruzalemu palo Davidovo kraljevstvo, pa do 1914. n. e., kad je Isus ustoličen u nebeskom Jeruzalemu (Danijel 4:24, 25; Luka 21:24).*
5. (a) Koju je znamenitu izjavu Charles Taze Russell dao 2. listopada 1914? (b) Kakve se političke promjene događaju od 1914?
5 Kad je, stoga, Charles Taze Russell 2. listopada 1914. u Brooklynu (New York) došao u blagovaonicu da bi vodio jutarnju biblijsku pouku za betelsku obitelj, dao je sljedeću povijesnu izjavu: “Vremena neznabožaca su istekla; odbrojeni su dani njihovih kraljeva.” I doista, dramatični događaji koji su u svijetu započeli 1914. bili su tako dalekosežni da su doveli do nestanka brojnih starih monarhija. Pad carske Rusije u Boljševičkoj revoluciji 1917. doveo je do dugotrajnog sukoba između marksizma i kapitalizma. Političke promjene i dalje potresaju ljudsko društvo diljem svijeta. Danas se mnoge vlade ne uspijevaju održati duže od godinu-dvije. Politička nestabilnost najbolje se ocrtava na primjeru Italije, koja je u samo 42 godine nakon Drugog svjetskog rata promijenila 47 vlada. No sva su ta potresanja samo uvod u potpunu promjenu vlasti nad svijetom. Što će se zbiti kad do nje dođe? Božje će Kraljevstvo preuzeti potpunu vlast nad Zemljom (Izaija 9:6, 7).
6. (a) Kako je povjesničar Wells opisao novo, značajno doba koje je započelo 1914? (b) Što su jedan filozof i jedan državnik napisali o razdoblju nakon 1914?
6 Povjesničari, filozofi i političari ukazuju na 1914. godinu kao na početak novog, značajnog doba. Sedamnaest godina nakon što je započelo to doba, povjesničar Herbert George Wells rekao je sljedeće: “Prorok bi rado prorekao nešto dobro, ali dužan je reći ono što vidi. A on vidi svijet kojim još uvijek strogo vladaju vojnici, patrioti, lihvari i financijski špekulanti; svijet ispunjen nepovjerenjem i mržnjom, u kojem se vrlo brzo gubi ono što je još preostalo od osobnih sloboda, koji se olako upušta u ogorčene klasne borbe, pripremajući se tako za nove ratove.” Godine 1953. filozof Bertrand Russell napisao je sljedeće: “Svatko tko je svjestan tendencija u svijetu od 1914. godine, duboko je uznemiren onim što mu se čini sudbonosnim, predodređenim maršem u još veću nesreću. (...) U njihovim je očima čovječanstvo nalik junaku neke grčke tragedije, kojega gone bijesni bogovi, pa on više nije gospodar sudbine.” A 1980. državnik Harold Macmillan je razmišljajući o mirnom početku 20. stoljeća rekao: “Bilo je sve bolje i bolje. Takav je bio svijet u kom sam se rodio. (...) Ali odjednom i neočekivano jednog jutra 1914. godine tome je došao kraj.”
7-9. (a) Koje sve nevolje potresaju ljudsko društvo od 1914? (b) U kakvo će stanje “potresi” koji se zbivaju za vrijeme Isusove prisutnosti na koncu dovesti ljudsko društvo?
7 Potom je svijet uzdrmao Drugi svjetski rat. A manji ratovi i međunarodni terorizam i dalje ga potresaju. Zastrašujuća mogućnost da teroristi ili države upotrijebe oružje za masovno uništenje u mnogima izaziva strepnju.
8 No osim ratova ljudsko društvo od 1914. iz temelja potresaju i druge nevolje. Jedan od najtežih “potresa” započeo je slomom američke burze 29. listopada 1929. Nakon toga je došlo do velike ekonomske krize, koja je pogodila sve kapitalističke zemlje. Kriza je bila najveća između 1932. i 1934, a njene posljedice osjećamo i danas. Od 1929. ovaj ekonomski bolestan svijet stalno “krpari” i improvizira da bi se održao. Vlade se nikako ne uspijevaju riješiti dugova. Naftna kriza iz 1973. te burzovna kriza iz 1987. dodatno su potresle to financijsko carstvo. U međuvremenu milijuni ljudi uglavnom kupuju na kredit. Nebrojeno mnogo ljudi postalo je žrtvom financijskih trikova i inženjeringa, lutrije i drugih igara na sreću, koje vrlo često financira država, premda bi ona zapravo trebala štititi ljude. Čak i “kršćanski” televizijski propovjednici pružaju ruke za multimilijunskim dobitkom! (Usporedi Jeremiju 5:26-31.)
9 Ekonomske poteškoće svojedobno su omogućile Mussoliniju i Hitleru da dođu na vlast. A Babilon Veliki nije gubio vrijeme, nego je odmah nastojao pridobiti njihovu naklonost. Vatikan je 1929. čak sklopio konkordat s Italijom, a 1933. s Njemačkom (Otkrivenje 17:5). Mračno doba koje je potom uslijedilo zasigurno spada među događaje kojima se ispunjava Isusovo proročanstvo o vremenu njegove prisutnosti. Prorečeno je da će se tijekom te prisutnosti između ostalog događati sljedeće: “Narode na zemlji obuzet će tjeskoba i osjećaj nemoći (...) i ljudi će tada gubiti svijest od straha i očekivanja onoga što će zadesiti svijet” (Luka 21:7-9, 25-31).* Da, nakon velikog potresa koji je uzdrmao ljudsko društvo 1914, tlo neprestano snažno podrhtava.
Potresanje koje uzrokuje Jehova
10. (a) Zašto ljudsko društvo doživljava tolike potrese? (b) Što čini Jehova i što time priprema?
10 Takvi potresi unutar ljudskog društva posljedica su čovjekove nesposobnosti da upravlja vlastitim koracima (Jeremija 10:23). Osim toga, stara zmija, Sotona, “koji zavodi sav svijet”, uzrokuje nevolje u svom posljednjem, očajničkom pokušaju da cijelo čovječanstvo odvrati od obožavanja Jehove. Suvremena tehnologija pretvorila je cijeli planet u globalno selo, koje iz temelja potresaju nacionalna i rasna mržnja, a takozvani“Ujedinjeni narodi” za to nemaju rješenja. Kao nikad dosad, čovjek vlada nad čovjekom na njegovu nesreću (Otkrivenje 12:9, 12; Propovjednik 8:9). No i Svevišnji Gospodin Jehova, Tvorac neba i zemlje, potresa svijet već gotovo 90 godina, pripremajući trajno i sigurno rješenje svih problema. Kako on to čini?
11. (a) Kakvo se potresanje opisuje u Hagaju 2:6, 7? (b) Kako se ispunjava Hagajevo proročanstvo?
11 U Hagaju 2:6, 7 čitamo: “Jer ovako kaže Jehova nad vojskama: ‘Još jednom — i to uskoro — potrest ću nebesa i zemlju, more i kopno.’ ‘Potrest ću sve narode i doći će dragocjenosti iz svih naroda, i napunit ću ovaj dom slavom’, kaže Jehova nad vojskama.” Osobito od 1919. Jehova šalje svoje svjedoke da objavljuju njegove presude svim ljudima na Zemlji. Tako se čitavom Sotoninom svijetu daje potrebno upozorenje.*I dok se upozoravanje intenzivira, bogobojazni ljudi — “dragocjenosti” — osjećaju se potaknutima odvojiti se od ovoga svijeta. Njih na to ne potiče potresanje unutar Sotonine organizacije. Ne, nego oni shvaćaju što se događa te se na temelju vlastite odluke pridružuju pomazanom Ivanovom razredu u ispunjavanju Jehovinog doma slavom. A kako ga pune slavom? Revnim propovijedanjem dobre vijesti o Božjem uspostavljenom Kraljevstvu (Matej 24:14). To Kraljevstvo — koje čine Isus i njegovi pomazani sljedbenici — zauvijek će služiti Jehovi na slavu kao “kraljevstvo koje se ne može uzdrmati” (Hebrejima 12:26-29).
12. Što trebaš činiti prije jakog potresa iz Otkrivenja 6:12 ako si počeo pozitivno reagirati na propovijedanje prorečeno u Mateju 24:14?
12 Jesi li i ti među onima koji su počeli pozitivno reagirati na to propovijedanje? Jesi li možda među milijunima koji posljednjih godina prisustvuju obilježavanju Isusove smrti? Ako jesi, nastavi proučavati Bibliju i tako produbljuj svoje poznavanje biblijskih istina (2. Timoteju 2:15; 3:16, 17). U potpunosti napusti pokvarene postupke kakve čine ljudi u Sotoninom svijetu, koji je osuđen na propast! Postani punopravni pripadnik kršćanskog novog ljudskog društva i u punoj mu se mjeri pridruži u službi koju vrši prije nego što konačni katastrofalni “potres” pretvori u prah čitav Sotonin svijet. No razmotrimo sada o kakvom se to jakom potresu radi?
Završni jak potres!
13. U kom će smislu završni jak potres biti za ljude nešto novo?
13 Ova naročito teška vremena doba su potresa — i doslovnih i simboličnih (2. Timoteju 3:1). No nijedan od tih potresa nije onaj završni potres koji je Ivan vidio kad je bio otvoren šesti pečat. Nakon svih prethodnih potresa dogodit će se završni jak potres koji će za ljude biti nešto posve novo. Bit će tako jak da se njegova snaga i posljedice neće moći izmjeriti ni Richterovom ljestvicom ni bilo kojim čovjekovim instrumentima. Neće se raditi o potresu koji pogađa samo jedno ograničeno područje, nego o kataklizmičnoj pojavi koja će uništiti čitavu “zemlju”, odnosno pokvareno ljudsko društvo.
14. (a) U kojem je proročanstvu bio prorečen jak potres i njegove posljedice? (b) Na što se očigledno odnose Joelovo proročanstvo i Otkrivenje 6:12, 13?
14 I drugi Jehovini proroci prorekli su takav potres i njegove katastrofalne posljedice. Naprimjer, oko 820. pr. n. e. Joel je rekao: “Sunce će se pretvoriti u tamu i mjesec u krv prije nego dođe veliki i strašni dan Jehovin.” Kasnije je dodao: “Mnoštva, mnoštva su u dolini odluke, jer je dan Jehovin blizu u dolini odluke. Sunce i mjesec potamnjet će, a zvijezde će povući svoj sjaj. Jehova će sa Siona kao lav riknuti, iz Jeruzalema će glas svoj pustiti. Potrest će se nebo i zemlja, ali Jehova će biti utočište narodu svojemu i tvrđava sinovima Izraelovim” (Joel 2:31; 3:14-16). To potresanje može predočavati jedino Jehovino izvršenje presude tijekom velike nevolje (Matej 24:21). Dakle, logično je da usporedni izvještaj iz Otkrivenja 6:12, 13 ima istu primjenu. (Vidi i Jeremiju 10:10;Sefaniju 1:14, 15.)
15. Koje je silovito potresanje prorekao prorok Habakuk?
15 Oko 200 godina nakon Joela prorok Habakuk je u molitvi svom Bogu rekao: “Jehova, čuo sam što si sve učinio. Uplašio sam se, Jehova, djela tvojih. Usred godina oživi ih! Usred godina obznani ih! U gnjevu se sjeti milosrđe pokazati!” Na koje se razdoblje ukazuje izrazom “u gnjevu”? Habakuk je u nastavku slikovito opisao veliku nevolju, rekavši o Jehovi: “Stao je da potrese zemlju. Pogledao je i nato su narodi zadrhtali. (...) Koračao si zemljom donoseći osudu. U gnjevu si kao žito vršio narode. (...) Ja ću se ipak radovati Jehovi, veselit ću se Bogu spasenja svojega” (Habakuk 3:1, 2, 6, 12, 18). Kako li će silovito Jehova potresti cijelu zemlju kad bude kao žito vršio narode!
16. (a) Što će se, prema Ezekijelovom proročanstvu, zbiti kad Sotona krene u završni napad na Božji narod? (b) Kakve će biti posljedice jakog potresa iz Otkrivenja 6:12?
16 I Ezekijel je prorekao što će Jehova prouzročiti kad Gog iz Magoga (poniženi Sotona) krene u svoj završni napad na Božji narod. Rekao je: “U taj dan dogodit će se jak potres u zemlji Izraelovoj” (Ezekijel 38:18, 19). Premda se tu može raditi i o doslovnim potresima, valja imati na umu da je Otkrivenje objavljeno u znakovima. To i druga spomenuta proročanstva pisana su visokosimboličnim jezikom. Prema tome, otvaranje šestog pečata po svemu sudeći otkriva vrhunac potresanja ovog svijeta — završni jak potres u kojem će biti istrijebljeni svi ljudi koji se protive Jehovi kao Bogu i vladaru.
Vrijeme tame
17. Kako će jak potres djelovati na sunce, mjesec i zvijezde?
17 Kao što je Ivan dalje opisao, jak potres bit će popraćen zastrašujućim pojavama koje će zahvatiti čak i nebo. Rekao je: “Sunce je postalo crno kao crna kostrijet, cijeli je mjesec postao kao krv, a zvijezde su nebeske pale na zemlju, kao što nezrele smokve padaju sa stabla svojega kad ga potrese jak vjetar” (Otkrivenje 6:12b, 13). Kakve neobične pojave! Možeš li zamisliti zastrašujuću tamu koja bi se spustila na svijet kad bi se ovo proročanstvo ispunilo u doslovnom smislu? Danju više ne bi bilo toplog i ugodnog Sunčevog svjetla! Noću više ne bi bilo blage, srebrnaste mjesečine! A tisuće zvijezda na predivnom nebeskom svodu ne bi više sjalo. Svuda bi vladala hladna, odbojna tama. (Usporedi Mateja 24:29.)
18. U kom su smislu 607. pr. n. e. za Jeruzalem ‘nebesa potamnjela’?
18 U duhovnom je smislu takva tama bila prorečena starom Izraelu. Jeremija je upozorio: “Cijela će zemlja biti u pustoš pretvorena, a ja ću je sasvim uništiti. Zbog toga će zemlja tugovati, a nebesa u visini potamnjeti” (Jeremija 4:27, 28). Godine 607. pr. n. e., kad se to proročanstvo ispunilo, za Jehovin su narod doista nastupili crni dani. Njihovu prijestolnicu — Jeruzalem — osvojili su Babilonci. Njihov je hram bio uništen, a zemlja je ostala bez stanovnika. S neba im nije sjalo nikakvo svjetlo utjehe. Naprotiv, osjećali su se onako kako je to Jeremija tugujući rekao Jehovi: “Ubijao si, milosti nisi imao. Oblacima si zapriječio pristup k sebi, da molitva ne prođe” (Tužaljke 3:43, 44). Za Jeruzalem je to potamnjelo nebo značilo smrt i uništenje.
19. (a) Kako je Božji prorok Izaija opisao tamu na nebu starog Babilona? (b) Kada se i kako ispunilo Izaijino proročanstvo?
19 Kasnije je jedno slično zamračenje navijestilo nesreću starom Babilonu. O njemu je Božji prorok pod nadahnućem napisao: “Evo, dolazi dan Jehovin, strašan od bijesa i od gnjeva usplamtjeloga, da zemlju u grozan prizor pretvori i da istrijebi iz nje grešnike njezine. Jer ni zvijezde nebeske ni njihova zviježđa Kesil neće sjati svjetlošću svojom, sunce će potamnjeti o izlasku svojemu, a mjesec neće svijetliti svjetlošću svojom. Kaznit ću svijet za zloću njegovu i zle za prijestup njihov. Zatrt ću ponos oholih i ponizit ću bahatost nasilnika” (Izaija 13:9-11). To se proročanstvo ispunilo 539. pr. n. e. kad su Babilon osvojili Medijci i Perzijanci. Ono zorno opisuje tamu i neutješnost Babilona koji je izgubio svako svjetlo nade kad je zauvijek bio svrgnut s položaja vodeće svjetske sile.
20. Kakve će strahote zadesiti ovaj svijet kad ga pogodi završni jak potres?
20 Na sličan će način čitav Sotonin svijet obaviti očaj i potpuna tama kad se dogodi završni jak potres. Sjajna, blještava svjetlila Sotoninog zemaljskog sustava više neće slati zrake nade. Već su danas politički vođe, osobito u kršćanskom dijelu svijeta, poznati po svojoj pokvarenosti, lažljivosti i nemoralnom životu (Izaija 28:14-19). Njima se više ne može vjerovati. Njihovo drhtavo svjetlo potpuno će se ugasiti kad Jehova izvrši svoju presudu. Jasno će se pokazati da je “mjesečina” kojom obasjavaju ljudsko društvo obojena krvlju i smrtonosna. Zvijezde ovoga svijeta ugasit će se naglo poput meteora koji proleti i raspršit će se poput nezrelih smokava na olujnom vjetru. Cijela će se kugla zemaljska tresti kad započne “velika nevolja kakve nije bilo od početka svijeta do sada, niti će je više biti” (Matej 24:21). Kakvih li strahota!
“Nebo je iščeznulo”
21. Što se u Ivanovoj viziji dogodilo s ‘nebom i svakom gorom i svakim otokom’?
21 Ivanova se vizija nastavlja: “I nebo je iščeznulo kao svitak kad se smota. Svaka gora i svaki otok pomaknuli su se s mjesta svojega” (Otkrivenje 6:14). Očito se ne radi o doslovnim nebesima niti o doslovnim gorama i otocima. Što onda oni predočavaju?
22. Što su bila “nebesa” koja su u Edomu bila ‘smotana kao svitak’?
22 Jedno slično proročanstvo koje govori o tome kako će Jehova iskaliti svoj gnjev na svim narodima pomoći će nam da razumijemo što je to “nebo”. U njemu stoji: “Raspast će se sva vojska nebeska. Nebesa će se kao svitak smotati” (Izaija 34:4). Tu je bilo prorečeno da će Edom stradati. Na koji način se to proročanstvo ispunilo? Edom su osvojili Babilonci ubrzo nakon razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e. Nema zapisa o tome da se tada nešto osobito dogodilo na doslovnom nebu. No katastrofa je zadesila edomska “nebesa”.* Edomski vladari bili su srušeni sa svog visokog, “nebeskog” položaja koji su zauzimali (Izaija 34:5). Ta su “nebesa” bila ‘smotana’ i odbačena poput starog svitka koji više nikome ne treba.
23. Što je “nebo” koje će ‘iščeznuti kao svitak’ i kako Petrove riječi potvrđuju to tumačenje?
23 Dakle, “nebo” koje će ‘iščeznuti kao svitak’ predočava vlasti koje vladaju na Zemlji i protive se Bogu. Njih će zauvijek odstraniti nepobjedivi jahač na bijelom konju (Otkrivenje 19:11-16, 19-21). To je potvrdio i apostol Petar onim što je rekao govoreći o budućim događajima koji će obilježiti otvaranje šestog pečata: “Sadašnja nebesa i zemlja tom su istom riječju pohranjeni za vatru i čuvaju se do dana suda i uništenja bezbožnika” (2. Petrova 3:7). No na što se odnose riječi: “Svaka gora i svaki otok pomaknuli su se s mjesta svojega”?
24. (a) S čime se u biblijskim proročanstvima povezuje potresanje ili ljuljanje gora i otoka? (b) Kako su se prilikom pada Ninive ‘potresle gore’?
24 U biblijskim se proročanstvima potresanje ili ljuljanje gora i otoka povezuje s velikim političkim prevratima. Naprimjer, kad je proročanski izricao Jehovinu osudu Ninivi, prorok Nahum je napisao: “Gore se zbog njega tresu, brda se rastapaju. Zbog lica njegova zemlja će se uzdrmati” (Nahum 1:5). Nema zapisa o tome da je prilikom pada Ninive 632. pr. n. e. došlo do raspada doslovnih planina. No tada se iznenadno srušila svjetska sila koja je dotad djelovala moćno poput gore. (Usporedi Jeremiju 4:24.)
25. Na koji će se način ‘svaka gora i svaki otok pomaknuti s mjesta svojega’ kad ovom poretku dođe kraj?
25 Prema tome, logično je da “svaka gora i svaki otok” koji se spominju prilikom otvaranja šestog pečata predočavaju političke vlasti i o njima ovisne organizacije ovoga svijeta za koje mnogi ljudi misle da ih ništa ne može uzdrmati. No one će se tako uzdrmati da će se ‘pomaknuti s mjesta svojega’, što će izazvati zaprepaštenje i prestravljenost kod onih koji su im dotad vjerovali. A kao što to stoji u nastavku proročanstva, bit će posve jasno da je došao veliki dan osvete, dan srdžbe Jehove i njegovog sina — završni potres koji će uništiti cjelokupnu Sotoninu organizaciju!
“Padnite na nas i sakrijte nas”
26. Što će ljudi koji se protive Božjoj vlasti činiti kad ih obuzme strah i što će prestravljeni govoriti?
26 Ivan nastavlja svoj opis: “Kraljevi zemaljski, velikaši, vojni zapovjednici, bogataši, moćnici i svaki rob i svaki slobodnjak sakrili su se u pećine i među stijene gorske. I govorili su gorama i stijenama: ‘Padnite na nas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolju i od srdžbe Janjetove! Jer došao je veliki dan srdžbe njihove i tko može opstati?’” (Otkrivenje 6:15-17).
27. Kako su jadikovali nevjerni Izraelci iz Samarije i kako su se te riječi ispunile?
27 Kad je objavljivao osudu koju je Jehova izrekao Samariji, prijestolnici sjevernog kraljevstva Izraela, Hošea je rekao: “Obredne uzvišice bet-avenske, grijeh Izraelov, bit će uništene. Trnje i korov rast će po žrtvenicima njihovim. A ljudi će govoriti gorama: ‘Pokrijte nas!’ i bregovima: ‘Padnite na nas!’” (Hošea 10:8). Kako su se ispunile te riječi? Kad su okrutni Asirci osvojili Samariju 740. pr. n. e., Izraelci nisu imali kamo pobjeći. Hošeine riječi odražavaju bespomoćnost, silan strah i osjećaj napuštenosti koji su obuzeli zarobljene Izraelce. Nisu ih mogla zaštititi niti doslovna samarijska brda niti njena vlast, premda je Samarija dotad djelovala moćno.
28. (a) Koje je upozorenje Isus uputio jeruzalemskim ženama? (b) Kako su se Isusove upozoravajuće riječi ispunile?
28 Slično tome, kad su rimski vojnici Isusa vodili na pogubljenje, on je jeruzalemskim ženama rekao: “Dolaze dani kad će se reći: ‘Sretne su nerotkinje, utrobe koje nisu rađale i dojke koje nisu dojile!’ Tada će početi govoriti gorama: ‘Padnite na nas!’ i bregovima: ‘Pokrijte nas!’” (Luka 23:29, 30). Dokazana je povijesna činjenica da su Rimljani 70. n. e. razorili Jeruzalem i očito je da su Isusove riječi imale sličnu primjenu kao i Hošeine. Židovi koji su ostali u Judeji nisu se imali gdje sakriti. Gdje god da su se u Jeruzalemu pokušali sakriti, pa čak i da su pobjegli u Masadu, utvrdu na vrhu gore, nisu mogli izbjeći nemilosrdnom izvršenju Jehovine presude.
29. (a) U kakvom će se nezavidnom položaju naći pristaše ovog svijeta kad dođe Jehovin dan gnjeva? (b) Koje će se Isusovo proročanstvo ispuniti kad Jehova iskali svoj gnjev?
29 Otvaranje šestog pečata pokazalo je da će se nešto slično dogoditi tijekom predstojećeg dana Jehovinog gnjeva. Kad ovaj svijet zadesi završni potres, njegove će pristaše očajnički tražiti skrovište, ali ga neće naći. Kriva religija, Babilon Veliki, posve će ih razočarati. Niti doslovne pećine niti simbolične planine, odnosno političke i ekonomske institucije, neće im moći pružiti ni financijsku ni bilo kakvu drugu sigurnost. Ništa ih neće moći zaštititi od Jehovinog gnjeva. Njihov strah dobro opisuju Isusove riječi: “Tada će se na nebu pojaviti znak Sina čovječjega. I tada će proplakati sva plemena zemaljska. I vidjet će Sina čovječjega kako dolazi na oblacima nebeskim sa silom i velikom slavom” (Matej 24:30).
30. (a) Što će oni koji budu pitali: “Tko može opstati?” očigledno misliti? (b) Hoće li itko moći opstati kad dođe vrijeme Božjeg suda?
30 Tada će oni koji se nisu htjeli pokoriti pobjedničkom jahaču na bijelom konju morati priznati da su pogriješili. Ljudi koji svojevoljno žele biti dio potomstva zmije bit će uništeni kad ovom Sotoninom svijetu dođe kraj (1. Mojsijeva 3:15; 1. Ivanova 2:17). Tada će stanje u svijetu biti takvo da će se mnogi takoreći pitati: “Tko može opstati?” Očigledno će misliti da u tom danu suda ne može opstati nitko i da nitko nije u Jehovinoj milosti. No kao što to pokazuje nastavak knjige Otkrivenje, bit će u krivu.
[Bilješke]
Doslovnim potresima obično prethodi seizmička aktivnost koja uzrokuje lajanje ili čudno ponašanje pasa. Ribe i druge životinje mogu se zbog nje uznemiriti, no ljudi ne primjećuju ništa dok ne nastupi potres. (Vidi Probudite se! od 8. siječnja 1987, 4. stranica.)
Više pojedinosti o tome može se naći na 22. i 24. stranici.
Više od 35 godina, u razdoblju od 1895. do 1931, riječi iz Luke 21:25, 28, 31 nalazile su se citirane na naslovnici Kule stražare, a na ilustraciji je bio prikazan svjetionik koji rasvjetljava olujno nebo nad pobješnjelim morem.
Naprimjer, u posebnoj akciji 1931. Jehovini svjedoci osobno su svećenicima, političarima i poslovnim ljudima diljem svijeta uručili na tisuće primjeraka brošuriceKraljevstvo Božje — nada svijeta.
Riječ “nebesa” na sličan se način koristi u Izaiji 65:17, 18 u proročanstvu o ‘novim nebesima’. To se proročanstvo prvi put ispunilo kad je u Obećanoj zemlji nakon povratka Židova iz babilonskog izgnanstva bila uspostavljena nova vlast kojoj su na čelu bili upravitelj Zerubabel i veliki svećenik Ješua (2. Ljetopisa 36:23; Ezra 5:1, 2;Izaija 44:28).
[Okvir/slika na stranici 105]
Pretkazivanja u vezi s 1914.
“Godine 606. pr. n. e. Božjem Kraljevstvu došao je kraj, kruna je bila skinuta, a cijela Zemlja predana u ruke neznabošcima. Razdoblje od 2 520 godina, koje je započelo 606. pr. n. e., završit će 1914. po. Kr.”* (Tri svijeta [engl.], 83. stranica, izdano 1877).
“Postoje jasni i snažni biblijski dokazi da su ‘vremena neznabožaca’ razdoblje od 2 520 godina, koje je započelo 606. pr. n. e., a završit će 1914. po. Kr.” (Charles Taze Russell,Studije Svetog pisma [engl.], 2. svezak, 1889).
Charles Taze Russell i drugi Istraživači Biblije koji su surađivali s njim desetljećima prije 1914. shvatili su da će te godine završiti vremena neznabožaca (Luka 21:24). Premda u to doba nisu u potpunosti shvaćali što će se 1914. dogoditi, bili su uvjereni da će te godine nastupiti prekretnica u svjetskoj povijesti — i bili su u pravu. Zapazi sljedeći novinski izvadak:
“Izbijanjem strašnog rata u Europi ispunjava se jedno osobito proročanstvo. Već četvrt stoljeća ‘Međunarodni istraživači Biblije’, poznatiji kao ‘navjestitelji milenijskog svanuća’, preko svojih propovjednika i u tisku najavljuju svijetu da će Dan gnjeva prorečen u Bibliji osvanuti 1914. Stotine putujućih propovjednika razglašuju poruku: ‘Obratite pažnju na 1914!’” (njujorški list The World od 30. kolovoza 1914).
[Bilješka]
Istraživači Biblije u izračunavanju su načinili dvije greške. No sretna je okolnost da su se one međusobno poništile, pa je konačni rezultat ipak bio dobar. Naime, oni tada nisu shvaćali da u računanju godina pri prijelazu sa stare (“pr. n. e.”) na novu eru (“po. Krista”) ne postoji nulta godina. Kasnije, kad je dodatnim proučavanjem ustanovljeno da se ne radi o 606, nego o 607. godini pr. n. e., eliminirana je i nulta godina, tako da je pretkazivanje o “1914. po. Kr.” ostalo točno. (Vidi 239. stranicu knjige “Istina će vas osloboditi” [engl.], koju su Jehovini svjedoci izdali 1943.)
[Okvir na stranici 106]
1914 — prekretnica u povijesti
U djelu Politikens Verdenshistorie—Historiens Magt og Mening (Politikenova povijest svijeta — snaga i značenje povijesti), koje je 1987. izdano u Kopenhagenu, na 40. stranici stoji sljedeće:
“Vjera u napredak koja je postojala u 19. stoljeću doživjela je 1914. smrtni udarac. Godinu dana prije izbijanja rata danski povjesničar i političar Peter Munch optimistično je napisao: ‘Svi pokazatelji govore protiv mogućnosti izbijanja rata između velikih europskih sila. “Ratna opasnost” u budućnosti će biti posve uklonjena, kao što se to već događa od 1871.’
Suprotno tome, u njegovim kasnijim memoarima čitamo: ‘Izbijanje rata 1914. velika je prekretnica u povijesti čovječanstva. Iz razdoblja napretka, u kojem je vladala prilična sigurnost, prešli smo u doba nesreća, straha i mržnje u kojem vlada posvemašnja nesigurnost. Nitko tada nije mogao, a ni danas ne može reći hoće li tama koja se tada nadvila nad nama dovesti do potpunog uništenja cjelokupne civilizacije koju je čovjek stvarao tisućama godina.’”
|
